Hercegovina ima dugu tradiciju uzgoja vinove loze, koja datira još iz antičkog perioda. U rimsko doba ovaj kraj je bio poznat po svojim vinogradima, a ova tradicija nastavljena je i tokom srednjeg vijeka. Tokom osmanske vladavine, proizvodnja vina bila je zabranjena, ali se nakon toga obnovila i doživjela procvat tokom 19. i 20. veka.

Danas, vinogradarstvo je jedna od najvažnijih grana privrede Hercegovine. Proizvodnja vina se odvija na savremen način, uz korištenje najnovijih tehnologija i u skladu sa svijetskim trendovima u proizvodnji vina. Hercegovačka vina su visokog kvaliteta, prepoznata širom svijeta i osvajaju brojne nagrade na međunarodnim takmičenjima.

Hercegovina ima idealne uslove za proizvodnju vina, sa preko 300 sunčanih dana godišnje, povoljnom klimom i bogatim zemljištem. Najznačajnije sorte grožđa koje se gaje u ovom kraju su Vranac, Blatina, Žilavka i Krkošija, koje daju vina različitog ukusa i arome.

Hercegovačka vina su poznata po svojoj punoći, voćnosti i karakterističnoj aromi. Vinari u Hercegovini se trude da sačuvaju tradicionalni način proizvodnje vina, ali istovremeno i da unaprijede svoje procese i tehnologije kako bi proizveli vrhunska vina.

U posljednjih nekoliko godina, turizam vezan za vinsku industriju postaje sve popularniji u Hercegovini. Vinarije organizuju degustacije i ture po vinogradima, a posjetioci imaju priliku da se upoznaju sa tradicijom i procesom proizvodnje hercegovačkih vina.

Sve u svemu, vino je jedan od najvažnijih proizvoda Hercegovine, sa dugačkom tradicijom i sve većim značajem u savremenom dobu. Hercegovačka vina su sinonim za kvalitet i postaju sve popularnija u svijetu.